Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije Kada čitamo katolički kalendar ili jednostavno molimo neku od molitava posvećenih Mariji, primjećujemo koliko je samo opisa ljepote i veličine njezine duše. I zaista je tako, Blažena Djevica Marija je već pri svom začeću postala posebna.
Naime, svako dijete svojim dolaskom na svijet u sebi nosi teret istočnog grijeha, grijeha nasljedovanog od predaka, od Adama i Eve. Taj se grijeh briše kroz sakrament krštenja.
No, Blaženu Djevicu Mariju, već predodređenu za svoje poslanje, Majke Božje, Bog je oslobodio tereta grijeha njezinih praroditelja, već pri začeću, dok je ležala u krilu njezine majke, svete Ane. Tako je Marija došla na svijet, potpuno čiste duše, a teologija nastavlja da i kroz svoj daljnji život nije počinila ni osobnih grijeha.
Ova istina o Marijinom začeću ima svoj temelj u Svetom Pismu, i to u tekstu Lukina Evanđelja gdje anđeo Gabrijel, u trenutku navještenja Mariju pozdravlja sa „milosti puna“ što govori da je Ona, Spasiteljeva majka, od svog začeća bila obdarena darovima koji su je od početka krasili, u skladu sa njezinom uzvišenom ulogom. Kao što je već rečeno, oslobođena od svih istočnog grijeha.
Mnogima je takav nauk bio teško prihvatljiv jer su se pitali kako je moguće da bi Marija bila otkupljena prije dolaska Otkupitelja. No, Marijina bezgrešnost, koja ju resi od njezinog začeća, potpuno joj dolazi od Krista: ona je „otkupljena na uzvišen način u vidu zasluga svoga Sina“ ( II. VATIKANSKI SABOR, Lumen gentium, 56.). Marija je od Boga izabrana, u Kristu, „prije postanka svijeta“.
Slavlje Bezgrešnog začeća kroz povijest Crkve polako se razvijala, a svetkovina Bezgrešnog začeća u Rimski je kalendar unesena u 5. stoljeću i otada se ova vjerska istina još više širila. Konačnu potvrdu i službeno priznanje od Crkve, ovaj je Blagdan dobio 8.12.1854. godine, kada je papa Pio IX., bulom Ineffabilis Deus, proglasio dogmu o Bezgrešnom začeću blažene Djevice Marije.
Otada, svake godine na ovaj datum slavi se svetkovina Bezgrešnog začeća.
Stotinu godina kasnije papa Pio XII godinu 1954.proglašava marijanskom, u namjeri da se u katoličkoj crkvi sakupi dovoljno duhovne snage za odupiranje zlima modernih vremena, ratu, klasnoj mržnji, izopačenosti života, materijalizmu.
Crkva nam i danas poručuje da sve svoje nade, patnje i boli predamo Blaženoj Djevici Mariji, da nam Ona bude znak svjetla i utjehe u mračnim tunelima života.
Zato nije potreban nikakav napor, već je dovoljno izgovoriti samo par jednostavnih, ali velikih riječi:
”O Marijo, bez grijeha začeta, moli za nas koji se k Tebi utječemo!”