POVIJESNA GROBIŠTA NEUMSKE ŽUPE
2. SREDNJI VIJEK
Brestica
Državna granica između R. Hrvatske i R. BiH podijelila je selo Bresticu na Hercegovačku i “Šolovsku” (dalmatinsku) Bresticu. Uz samu granicu na dalmatinskoj strani Brestice uz drevni put poviše izvora Lušac postoji poznata nekropola stećaka. Spominjemo je ovdje zato što u stijenju na hercegovačkom području nalazimo jasne dokaze da je nekima tu bio kamenolom.
Na hercegovačkoj Brestici registrirane su dvije nekropole, a istraživanja iz 1988. su upozorila i na stećak samac pod selom
U katoličkom groblju poviše sela na Đurđevoj Glavici registrirana su četiri stećka. Jedna ploča (170 x 105) posve je utonula u tlo. Drugi je sanduk impozantne veličine (185 x 135 x 45). U cijelosti je nad zemljom. Obrastao je lišajevima, ali se lako uočavaju dijelovi štita i mača te ukrasna bordura sa sve četiri strane. Treći sanduk (190 x 120 x 45) je nad grobnicom u kojoj se kroz prokopani otvor još vidi čeljust pokojnika sa zubalom. I ova ploča je ukrašena. Postoji po Đurđevoj Glavici više kamenih gromada, jedna sliči nadgrobnoj ploči (160 x 95) a jedna oveća kamena gromada nosi tragove obrade, međutim očito nije stećak.
Na lokalitetu Crkvina pod selom registrirani su nadgrobnici unutar ostataka suhozidne građevine. Riječ je o tri ukrašene ploče različite veličine. Na najvećoj od njih (160 x 120 x 30) jasno se uočava skoro čitav pravilno urezani križ nad čijom se poprečnom gredom s obje strane dobro vidi četverolisna rozeta. Osobito je zanimljivo postolje križa čiji su dijelovi “sazdani” tako da čine jasno uočljivu svastiku. I na drugoj ploči (148 x 85 x 20) urezan je ukrašeni križ. Osobito je zanimljiv treći uski kameni blok (142 x 50 x 20). Od ukrasa osim križa zastupljena je bordura koja se osobito dobro vidi na uskoj ploči.
Dračevice
U groblju Donje Dračevice (sv. Mihovil) postoji nadgrobna ploča (160 x 95) ukrašena izbočenim križem na koju smo upozorili još 1995. godine. Ploča je u cijelosti utonula u tlo među grobovima iz novijeg doba te se o njoj više ništa ne može reći bez otkopavanja i istraživanja.
Spomenutu ploču ne nalazimo registriranu ni u navedenom elaboratu iz 1988. godine. Nije isključeno da u spomenutom groblju postoji još koji utonuli spomenik. Dovratnici groblja, izrađeni 1908. (kako piše na jednom od njih) možda su također izrađeni od nekog stećka.
Kiševo
U sredini (otprilike) brda Konštar s južne strane poviše sela Kiševa nalazi se stećak oblika sanduk (200 x 120 x 40). Ukrasi se nikakvi ne primjećuju, iako je prilično pažljivo obrađen. Ukliješten je među većim kamenim gromadama pa se stječe dojam da je “in situ” jer bi ga s ovog mjesta bilo nemoguće u nekom pravcu transportirati, a i ne postoji u blizini nekropola prema kojoj bi ga se moglo transportirati. U blizini se nalazi još jedna kamena gromada, obrađena više od polovice.
Na brdu Zečun jugozapadno od sela Kiševa na blagom prijevoju pod samim vrhom brda postoji nekropola srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u obliku ploča kao i više dobro uočljivih označenih grobova. Zanimljivo je da je ova nekropola smještena pod samim vrhom brda. Vjerojatno je to razlog, kao i udaljenost od svih putova pa i teška pristupačnost osobito u novije vrijeme, što je nekropola ostala nepoznata javnosti sve do danas. Registrirana je u spomenutom elaboratu iz 1988. godine (u elaboratu je brdo krivo napisano kao Zećun), tamo se kaže da tu postoji “12 nadgrobnika u obliku ploče” s opaskom da je riječ o dosad nepoznatoj nekropoli. Opisani su, s pokušajem tumačenja, također neki ukrasi s ploča, osobito jedan koji se opisuje kao dvostruko slovo b. Međutim usporedba s sličnim ukrasima u Vranjevu Selu i na Brestici pruža drugačije tumačenje. Ekipa je pohodila taj, danas vrlo teško pristupačni lokalitet, ali ga je samo registrirala, elaborat ne sadržava crteže ni skice kao što je slučaj s drugim nalazištima.
Na temelju kazivanja mještana sela Kiševa i Humski zbornik I donosi podatak da na području Kiševa “ima grupa stećaka, a poviše sela jedna nedovršena kamena gromada”.
Danas je uspon na brdo Zečun vrlo zahtjevan. Opori kamenjar a osobito gusto i skoro neprohodno visoko grmlje iziskuje mnogo truda i vremena. Trud se ipak isplati. Iako je nekropola zarasla u grmlje a dijelom i utonula u humus i mahovinu, najveći dio nadgrobnika je lako uočljiv. Međutim bez detaljnog čišćenja terena teško je navesti i broj spomenika. Ploče su tijekom vremena pomjerane i smjer im nije ujednačen. Za sada se sa sigurnošću može reći da ih ima na širem prostoru više od 15. Jedna ploča se nalazi i pod samim vrhom brda sa zapadne strane kao i više gromada koje su možda neuspjeli primjerci.
Kamenolom stećaka na Zečunu je razumljivo i morao biti, a to se i vidi, sam stjenoviti vrh brda koji se diže svega desetak metara poviše nekropole i u kome ima dokaza odvaljivanja kamenih gromada. Na vrhu brda ima nešto pokretnog kamenja kao i na njegovim padinama, osobito prema zapadu, što ukazuje da je tu postojala i prethistorijska gomila, a možda i nekakva građevina iz kasnijih vremena.
Treba istaći da u nekropoli ima i jedan broj više ili manje očuvanih označenih grobova s kamenim pločama kod uzglavlja i nogu pokojnika. Nekropola na Zečunu i njezin okoliš je iz više razloga zanimljiv. Osobito su zanimljivi ukrasi koje nalazimo bar na tri nadgrobne ploče s motivom koga nalazimo u nedalekom Slivnu Vranjevom Selu.
Više osoba tvrdi da postoje “grčke ploče” i na Kiševi, lokalitet Planina (Gverovića Planina ili Zelića Planina). Čak se uz grčke ploče na Planini vežu i anegdote. Teren je odviše zarastao i nismo ih još uspjeli pronaći. Postoje ostaci brojnih suhozidni ostaci građevina kao i zidova.
Vranjevo Selo
Vranjevo Selo još uvijek krije veliko arheološko blago neprocjenjive vrijednosti iz raznih razdoblja prošlosti. S obzirom na srednjovjekovne spomenike valja istaći da su dijelom solidno istraženi, ali da je daleko veći broj ostao neistražen i nezaštićen, velik dio čak i pod zemljom.
Još uvijek je očuvano preko 150 srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika različitih oblika u Vranjevu Selu. Može ih se podijeliti bar u dvije skupine. Obje su u nepodnošljivo lošem su stanju i svakim danom propadaju.
Ovdje nam je namjera s obzirom na Vranjevo Selo kao novu spoznaju upozoriti na nadgrobnu ploču koja je rezultirala značajnim otkrićem tijekom 2006. godine. Prvi put smo je registrirali 1995. godine. Prigodom trasiranje ceste u pravcu Stoca arheološko područje Vranjeva Sela je bilo vješto zaobiđeno, međutim u nedavnom nastavku radova iz nerazumljivih razloga trasa je usmjerena kroz samo arheološko područje.
Županijski Zavod za zaštitu spomenika iz Mostara (Ivanka Milićević i Stanislav Vukorep) izričito je skrenuo pažnju na lokalitet Vidića Guvno koje je zapravo sravnjena prethistorijska gomila na kojoj se nalazila i jedna srednjovjekovna ploča. Kako je trasa presijecala guvno, lokalitet je pohodila grupa stručnjaka iz Sarajeva te podastrla u službenoj formi rezultate svog nalaza: ne radi se o povijesnoj ploči nego o “ulaznoj ploči na guvno”! Djelatnici mostarskog zavoda su ipak budno pratili radove te tijekom nastupa na guvno detaljno pregledali ploču i pod njom pronašli grob. Prilikom nastavka radova na tom lokalitetu otkriveni su nalazi neprocjenjive vrijednosti iz V st. prije Krista: dvije kacige nekoliko kopalja, veći broj fibula te specifične keramike. Ploča je uništen